Odnos prema moru jedna je od najkontroverznijih tema povijesti suvremenog hrvatskog urbanizma: s jedne strane postoji deklatrativno i opće prihvaćeno stajalište da je Hrvatska pomorska zemlja i da je pomorska orjentacija ključna sastavnica hrvatskog identiteta.
Nasuprot toga je stvarno stanje u prostoru, koje ne svjedoči samo o političkoj svakodnevici nego i ukorijenjenom odnosu stanovništva prema moru. Dovoljno je primjetiti da Rijeka, koja je naša najznačajnija luka, u svom akvatoriju nema niti jednu pumpnu stanicu za brodice. I u tome nije usamljena. Hrvatska je zemlja gradova, a od gradova na obali, kojih je najviše, malo ih se može poistovjetiti s morem.
Uz izuzetke poput Zadra, koji doista jest funkconalno sjedište svoga arhipelaga.
Projekt “Pag u moru“ usmjeren je upravo prema poticanju pomorske orjentacije hrvatske obale, gdje su posljednji zahvati u tom smjeru rezultat sistematizacije austrijske administracije.
Projekt plovnog kanala Košljun-Pag bio bi prvi ozbiljniji zahvat koji je rezultat izvorne hrvatske ambicije, koja nije isključivo vezana uz tranzitni promet već uz valorizaciju naših pomorskih gradova.
Povezivanje grada Paga s otvorenim akvatorijem nadilazi okvire turizma, turistička djelatnost danas je ekonomično sredstvo za postavljanje Paga u potpuno novo okruženje. Ova pomorska veza, povijesno gledano, bila bi isto tako ostvarena i u nekim drukčijim ekonomskim prilikama kao naprimjer značajnijim izvozom paške soli.
Suština ovog projekta jest da grad Pag postavlja doista kao pomorsko i nautičko središte.
Na samom gradu jest da procijeni da li tako nešto doista želi biti.
"Lajkajte nas" na Facebooku
Broj uposlenih na samom projektu
Sveukupno na pratećim aktivnostima
Sveukupno u tri marine
Isključivo u turističkom sadržaju
Vrijednost društvene dobiti
Ukupna vrijednost investicije
Prva faze - izgradnja plovnog kanala
